Upit iz Ministarstva – da se jave pčelari koji nisu preuzeli rješenja

Ministarstvo poljoprivrede RS moli pčelare da preuzmu rješenja o upisu u registar pčelara.
Mole se predstavnici opštinskih udruženja pčelara da pomognu u distribuciji navedenih rješenja.
Spisak pčelara koji nisu preuzeli rješenja:
IME I PREZIME BROJ RJEŠENJA BROJ PLOČICE OPŠTINA UDRUŽENJE
ANĐELKO MAKSIĆ 12.03.2-330-5222/14 020322 BANJA LUKA BANJA LUKA
VINKO NIŠIĆ 12.03.2-330-5933/14 020306, 020307 BANJA LUKA BANJA LUKA
NEDELJKO BERENDIKA 12.03.2-330-5233/14 020311 BANJA LUKA BANJA LUKA
RADE DILJEVIĆ 12.03.2-330-5183/14 020330 BANJA LUKA BANJA LUKA
RAJKO MAJKIĆ 12.03.2-330-5231/14 020313 BANJA LUKA BANJA LUKA
MILIVOJ VUJINOVIĆ 12.03.2-330-5117/14 020358 BANJA LUKA KOLA BANJA LUKA
BRANKO JEFTOVIĆ 12.03.2-330-3586/14 080420 BILEĆA ROJ BILEĆA
GORAN MILOŠEVIĆ 12.03.2-330-3554/14 080432 BILEĆA ROJ BILEĆA
NEĐELJKO BOŠNJAK 12.03.2-330-3636/14 080397 BILEĆA ROJ BILEĆA
DRAGAN PAVLOVIĆ 12.03.2-330-4572/14 050193 BRATUNAC KESTEN BRATUNAC
RADOJE ŽIVKOVIĆ 12.03.2-330-4541/14 050164 BRATUNAC KESTEN BRATUNAC
ALIJA KREŠTALICA 12.03.2-330-3238/14 070083 VIŠEGRAD VIŠEGRAD
BORISLAV MARKOVIĆ 12.03.2-330-3230/14 070079 VIŠEGRAD VIŠEGRAD
VASILIJE LAKIĆ 12.03.2-330-3244/14 070136 VIŠEGRAD VIŠEGRAD
DUŠAN ČAKALJ 12.03.2-330-5457/14 010279 GRADIŠKA AMFORA
MILOVAN KRAGULJ 12.03.2-330-5655/14 010419 GRADIŠKA
LUKA LUKIĆ 12.03.2-330-4856/14 030293 D. ŽABAR DONJI ŽABAR
NIKOLA TODOROVIĆ 12.03.2-330-3953/14 030327 D. ŽABAR DONJI ŽABAR
BOŽO ČOKIĆ 12.03.2-330-4934/14 030099 DERVENTA ZLATNA PČELA
VID ĐUKIĆ 12.03.2-330-4981/14 030023 DERVENTA LIPA
VUJADIN PEĆIĆ 12.03.2-330-5563/14 030039, 030040 DERVENTA LIPA
PREDRAG TUPEŠA 12.03.2-330-4968/14 030019 DERVENTA LIPA
DRAGOLJUB GAVRIĆ 12.03.2-330-4952/14 030075 DERVENTA MEDOPROM
BOGDANA TRIVIĆ 12.03.2-330-4984/14 030054 DERVENTA
MATO MARIĆ 12.03.2-330-4972/14 030006 DERVENTA
DUŠKO BLAŽANOVIĆ 12.03.2-330-4386/14 050079 ZVORNIK BAGREM ZVORNIK
ZORAN VASILIĆ 12.03.2-330-4658/14 050284 ZVORNIK BAGREM ZVORNIK
MENSUR HALILOVIĆ 12.03.2-330-4383/14 050076 ZVORNIK BAGREM ZVORNIK
SRETEN PANTIĆ 12.03.2-330-4374/14 050037 ZVORNIK BAGREM ZVORNIK
STEVAN BUJIĆ 12.03.2-330-4487/14 050104 ZVORNIK BAGREM ZVORNIK
RADIVOJE RADIĆ 12.03.2-330-4349/14 050028 ZVORNIK SEMBERIJA
SLOBODAN ŠILJEGOVIĆ 12.03.2-330-4523/14 060021 I N SARAJEVO
SAŠA VUKOVIĆ 12.03.2-330-4477/14 060024 ILIDŽA
DEJAN DEVIĆ 12.03.2-330-6150/14 010223 K DUBICA KOZARSKA DUBICA
MILOJA MISIRAČA 12.03.2-330-6059/14 010139 K DUBICA KOZARSKA DUBICA
ROSA PRALICA 12.03.2-330-6032/14 010430 K DUBICA KOZARSKA DUBICA
MILE MARIN 12.03.2-330-6142/14 010164 K DUBICA
VLADO CEROVINA 12.03.2-330-3530/14 080275 KALINOVIK KALINOVAČKA PČELA
VLADIMIR GLAMOČIĆ 12.03.2-330-5166/14 020256 KNEŽEVO BANJA LUKA
RIJAD BIOGRADLIJA 12.03.2-330-5045/14 020435 KNEŽEVO KNEŽEVO
DRAGO MILJUŠ 12.03.2-330-5534/14 010414 KOSTAJNICA
ZDRAVKO PEZEROVIĆ 12.03.2-330-5856/14 020073, 020074 KOTOR VAROŠ
JOVO PROLE 12.03.2-330-5520/14 020122 LAKTAŠI PČELE BILJE GRADIŠKA
DOBROSLAV TRIŠIĆ 12.03.2-330-4076/14 040057 LOPARE AGROMAJEVICA
MILIVOJE SPASOJEVIĆ 12.03.2-330-4050/14 040053 LOPARE AGROMAJEVICA
MITAR MITROVIĆ 12.03.2-330-4073/14 040062 LOPARE AGROMAJEVICA
MILOVAN KUČINAR 12.03.2-330-3505/14 080281 LJUBINJE LJUBINJSKO UDRUŽENJE PČELARA
JOKA PROLE 12.03.2-330-5901/14 020023 MRKONJIĆ GRAD MATIČNJAK
RADE PALALIĆ 12.03.2-330-5889/14 020007 MRKONJIĆ GRAD MATIČNJAK
ZORAN GRAHOVAC 12.03.2-330-3205/14 080060 NEVESINJE NEVESINJE
RAŠID DROCE 12.03.2-330-3192/14 080041 NEVESINJE NEVESINJE
BOŠKO ŽUJIĆ 12.03.2-330-5758/14 010351 NOVI GRAD NOVI GRAD
MESUDA VELETANLIĆ 12.03.2-330-5732/14 NOVI GRAD NOVI GRAD
MILAN MILAŠIN 12.03.2-330-5747/14 010342 NOVI GRAD NOVI GRAD
MILAN OSTOJIĆ 12.03.2-330-5716/14 010316 NOVI GRAD NOVI GRAD
MILOJKA KOVAČEVIĆ 12.03.2-330-3071/14 060164 PALE PALE
NENAD SAVIĆ 12.03.2-330-3078/14 060177 PALE PALE
RISTIVOJE GLUHOVIĆ 12.03.2-330-3081/14 060168 PALE PALE
MILAN MITROVIĆ 12.03.2-330-3909/14 030452 PELAGIĆEVO MAJA
SINIŠA MRKONJIĆ 12.03.2-330-3918/14 030371 PELAGIĆEVO MAJA
VITOMIR MAMUZA 12.03.2-330-5873/14 010440 PRIJEDOR OMARSKA
GORAN ELENKOV 12.03.2-330-5970/14 010047 PRIJEDOR PRVA PČELA
DANILO PAVLOVIĆ 12.03.2-330-5928/14 010044 PRIJEDOR PRVA PČELA
EMIR SELIMOVIĆ 12.03.2-330-6112/14 010109, 010110 PRIJEDOR PRVA PČELA
ILIJA ROSIĆ 12.03.2-330-5971/14 010048 PRIJEDOR PRVA PČELA
SAVO IVKOVIĆ 12.03.2-330-5824/14 010424 PRIJEDOR PRVA PČELA
ČEDOMIR KNEŽEVIĆ 12.03.2-330-6193/14 010015 PRIJEDOR PRVA PČELA
BOŠKO ĐUKIĆ 12.03.2-330-5110/14 020446 RIBNIK RIBNIK
DRAGO TICA 12.03.2-330-5130/14 020456 RIBNIK RIBNIK
MARKO KEVAC 12.03.2-330-5127/14 020453 RIBNIK RIBNIK
ALEKSANDAR BJEKOVIĆ 12.03.2-330-3005/14 060067 SOKOLAC GLASINAC
DELIVOJE PODINIĆ 12.03.2-330-3042/14 060098 SOKOLAC GLASINAC
MILIKA CVIJETIĆ 12.03.2-330-2994/14 060106 SOKOLAC GLASINAC
SLOBODAN MILINKOVIĆ 12.03.2-330-3046/14 060094 SOKOLAC GLASINAC
NEDŽAD RAMIČIĆ 12.03.2-330-5177/14 020238 SRBAC KOŠNICA SRBAC
PREDRAG VULIN 12.03.2-330-5188/14 020230 SRBAC KOŠNICA SRBAC
MIRZET SMAILOVIĆ 12.03.2-330-4640/14 050247 SREBRENICA SKELANKA
STANIMIR JOVANOVIĆ 12.03.2-330-4653/14 050260 SREBRENICA SKELANKA
MALAGA NUMANOVIĆ 12.03.2-330-3882/14 030395 TESLIĆ POLJOTES
MOMIR ĐUKIĆ 12.03.2-330-3832/14 030426 TESLIĆ POLJOTES
MUSTAFA KOPIĆ 12.03.2-330-3896/14 030392 TESLIĆ POLJOTES
ANA BAŠIĆ 12.03.2-330-3402/14 080147 TREBINJE TREBINJE
GOJKO VLADUŠIĆ 12.03.2-330-3403/14 080213 TREBINJE TREBINJE
DRAGICA GALIĆ 12.03.2-330-3227/14 080068 TREBINJE TREBINJE
DUŠANKA MILADINOVIĆ 12.03.2-330-3328/14 080166 TREBINJE TREBINJE
ZORAN ANDRIĆ 12.03.2-330-3417/14 080223 TREBINJE TREBINJE
JOVO LUČIĆ 12.03.2-330-3202/14 080104 TREBINJE TREBINJE
MILENKO VUKOVIĆ 12.03.2-330-3291/14 080099 TREBINJE TREBINJE
MILORAD MIĆANOVIĆ 12.03.2-330-3531/14 080460 TREBINJE TREBINJE
MIRJANA LAKIĆ 12.03.2-330-5803/14 080476 TREBINJE TREBINJE
NOVICA POPOVAC 12.03.2-330-3295/14 080095 TREBINJE TREBINJE
SAŠA ŠEBEK 12.03.2-330-3319/14 080116 TREBINJE TREBINJE
EDIN VELKO 12.03.2-330-4482/14 060026 TRNOVO
ESAD KOLAR 12.03.2-330-4481/14 060025 TRNOVO
BOŽO GAVRIĆ 12.03.2-330-4033/14 040006 UGLJEVIK MAJEVIČKA KOŠNICA
ĐORĐE SIMIĆ 12.03.2-330-4019/14 040018 UGLJEVIK MAJEVIČKA KOŠNICA
SAVO ILIĆ 12.03.2-330-4136/14 040128 UGLJEVIK SEMBERIJA
RADIVOJE PAVLOVIĆ 12.03.2-330-3111/14 070022 FOČA POLEN FOČA
SVETOZAR KOSTOVIĆ 12.03.2-330-3113/14 070024 FOČA POLEN FOČA
VLADIMIR LAKOVIĆ 12.03.2-330-3104/14 070141 ČAJNIČE LIPA ČAJNIČE
DRAGAN SAVIĆ 12.03.2-330-3102/14 070140 ČAJNIČE LIPA ČAJNIČE
DRAGOMIR DANILOVIĆ 12.03.2-330-3152/14 070037 ČAJNIČE LIPA ČAJNIČE
DUŠKO TANOVIĆ 12.03.2-330-3138/14 070047 ČAJNIČE LIPA ČAJNIČE
MIŠO TANOVIĆ 12.03.2-330-3140/14 070046 ČAJNIČE LIPA ČAJNIČE
NEVENKA TOŠIĆ 12.03.2-330-3135/14 070049 ČAJNIČE LIPA ČAJNIČE
Ministarstvu je potrebno dostaviti i povratnu informaciju zašto rješenje nije preuzeto. Kontakt osoba je Slavica Samardžić (Tel: 051 338 410, e-mail: s.samardzic@mps.vladars.net).

Predsjednik SUPRS

OBAVJEŠTENJE ZA PČELARE – PONUDA ZA UZGOJ LAVANDE SA GARANTOVANIM OTKUPOM

U cijelosti prenosimo ponudu i reklamni tekst o lavandi koji smo dobili od g. Vladimira Spaića iz firme LJBILJE d.o.o. Ljubinje:

Preduzeće Ljbilje doo Ljubinje nudi pčelarima :

-          Sadnice lavande zdravstveno ispravne sa uvjerenjem o zdravstvenom stanju od nadležne ustanove.

-          Sufinansiranje sadnog materijala kroz garanciju otkupa i mogućnosti jednog dijela plaćanja u ratama kroz sirovinu.

-          Kompletnu tehnologiju o podizanju plantažnih zasada lavande.

-          Stručnu pomoć kod njege i zaštite plantaža.

-          Otkup ljekovitog bilja(cvijeta lavande )poslije pčelinje ispaše

Osim lavande preduzeće može ponuditi i ostale medonosne ljekovite biljke po zahtjevu pčelara.

Ako imate zemlju i volju, a želite kvalitetan med – dođite

Crnogorski put bb Ljubinje

059 621 598

Lavanda

  • Lavanda (Lavandula sp.) fam. Lamiaceae je od davnina poznata aromatična biljka koja se koristi u narodnoj medicini, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Posljednjih godina interes tržišta za ovom biljnom vrstom u stalnom je porastu pa je plantažno gajenje lavande u ekspanziji u mnogim zemljama.
  • Kako je došlo do izvjesne ekološke modifikacije i prilagodjavanja ove vrste, plantaže lavande mogu se sresti i duboko u kontinentalnim predjelima kao i na višim nadmorskim visinama.

Lavanda ima višestruku namjenu:

- višegodišnja (15 -20 god.), kserofitna, žbunasta biljka iz porodice usnatica;

-uspješno se uzgaja i u kontinentalnim krajevima, na nadmorskoj visini do 1200 m (u Francuskoj do 1500m);

- može podnijeti niske temperature i mrazeve bez oštećenja do -30C;

-moćan korjenov sistem, otpornost prema niskim temperaturama i suši, omogućuje da se lavanda uspješno koristi u zaštiti zemljišta od erozije.

Lavanda se od davnina koristi u narodnoj medicini za liječenje brojnih bolesti. Stari Grci su je koristili kao laksativ i kod bolesti disajnih puteva a Rimljani kod stomačnih poremećaja, bolesti bubrega, prilikom previjanja rana i kod ujeda insekata. Vijekovima je lavanda korišćena kao sredstvo za dezinfekciju i osvježenje prostora, od ormara i stanova do bolničkih prostorija. U narodu je naročito poznato  tradicionalna upotreba protiv razvoja moljaca.

Lavanda medonosna biljka

Lavanda je izuzetno poželjna medonosna biljka jer:

  • ima nektarnost 6, cvjeta od juna do avgusta;
  • ima dug period cvjetanja (25-35 dana);
  • cvjetanje se odvija kad je izbor vrsta u pčelinjoj paši reduciran;
  • stalna tržišna ekspanzija ove specifične vrste meda;
  • daje dodatni prihod od cvjeta lavande (pri kraju cvjetanja).

Lavanda daje aromatičan i ljekovit med sa dnevnim unosom i preko 6 kg., u dobro pripremljenim pčelinjim društvima i pojačava imunitet pčele.

Zbog dugog perioda cvjetanja, čak i dva puta godišnje, obezbjedjuje se kontinuitet kvalitetne ispaše za pčele a cvjeta u periodu kada je reducirana pčelinja ispaša. Na osnovu iskustava svjetskih stručnjaka iz oblasti pčelarstva, po izlučenom nektaru preračunato u količini meda po hektaru, lavanda spada u šestu kategoriju sa prinosom od preko 500 kg/ha.

Med od lavande je prijatnog ukusa sa pojačanim ljekovitim svojstvom (protiv nadutosti, migrene i vrtoglavice, pospješuje rad srca i prokrvljenost krvnih sudova) što doprinosi povećanju cijene na tržištu i većeg ekonomskog efekta.

Zbog svih navedenih karakteristika med od lavande je veoma atraktivan i tražen na tržištu.

Lavanda začinska biljka

Lavanda ima slatkast, aromatičan i osvježvajući ukus sa notom citrusa. Samo sa par listića lavande može da se osjeti njena aroma. Lavanda se tako dobro slaže sa ruzmarinom da može da posluži kao njegova zamjena.

Pri pripremanju posebno pikantnih sosova i različitih vrsta mesa cvijet lavande ili eterično ulje u hrani djeluju smirujuće, dajući jelu specifičan i ugodan ukus, na koga se treba navići.

Lavanda dekorativna biljka

Lavanda je vrlo atraktivna kao dekorativna vrsta i uklapa se u veliki broj cvjetnih ukrasnih kompozicija u parkovima i na drugim dekorativnim površinama u većini zemalja gdje uspjeva. Zbog toga što njen miris odbija komarce često se sadi na prostorima koji se koriste za šetnju uz ivice staza i prolaza. U baštama i vrtovima kombinuje se sa drugim vrstama zbog svog odbijajućeg djelovanja na insekte, pa se uobičajeno koristi kao vrsta koja tjera mrave i vaši.

Ugodan miris lista i cvjeta lavande sa lijepim plavo-ljubičastim i svijetlo plavim nijansama, predstavljaju posebno ugodan odmarajući osjećaj kod čovjeka u njenoj blizini.
U okviru uređena slobodnih gradskih površina lavanda je posađena na većem broju lokacija u Beogradu kao i u drugim gradovima Srbije gdje izdvajamo između ostalih dvije lokacije u Beogradu – Ada Ciganlija i Tašmajdan.

Lavanda- biljka pogodna za zaštitu od erozije
Zbog jakog i dubokog korjena lavanda je pogodna za sprječavanje erozije. Posebno je pogodna za područja sa niskim rastinjem gdje su česti požari koji za sobom ostavljaju pustoš, a lavanda se i nakon požara regeneriše iz korena.

Lavanda cvjeta u periodu kada je reducirana ispasa pa se podizanjem zasada lavande postiže  smanjenje troškova koji nastaju prilikom transporta pčelinjih zajednica, kao i ostvarenje dodatnih prihoda nastalih od prodaje ljekovitog bilja (kao sirovina za prehrambenu, kozmeticku i farmaceutsku industriju) koji je nusproizvod pčelarima .

Prvi Poziv na dostavu projektnih prijedloga – Interreg IPA program prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020.

Poštovani pčelari i drugi posjetioci našeg sajta, dobili smo informacije o sljedećem pozivu za dostavu projektnih prijedloga za Interreg IPA program:

Datum završetka konkursa:

10.06.2016.

Status:

Otvoren

Tip sredstava:

Bespovratna sredstva (donacije)

Program:

INTERREG EUROPE

Sektor:

Prekogranična i teritorijalna suradnja

Regija:

Hrvatska

Bosna i Hercegovina

Crna Gora

Budžet:

25.016.349,00 €

Kratak opis konkursa:

Poziv je otvoren s ciljem podrške projektima koji doprinose prekograničnom uticaju i koristima za projektne partnere, ciljne grupe, programsko područje i područje projekta kroz četiri prioritetne ose:

1. Poboljšanje kvaliteta usluga u sektoru javne zdravstvene zaštite i socijalne brige

2. Zaštita okoline i prirode, unapređenje prevencije rizika i promocija održive energije i energetske efikasnosti

3. Doprinos razvoju turizma i očuvanju kulturnog i prirodnog nasljeđa

4. Jačanje konkurentnosti i razvoj poslovnog okruženja u programskom području

Prihvatljivi prijavitelji:

  • Nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela/institucije (instituti, razvojne agencije),
  • Nevladine organizacije (udruženja građana, razvojne agencije, lokalne akcione grupe, komore, stručna udruženja),
  • Obrazovne institucije (univerziteti, fakulteti i otvorena učilišta, ustanove za obrazovanje odraslih, osnovne i srednje škole),
  • Tijela lokalne i regionalne vlasti,
  • Institucije za podršku poslovanju,
  • Organizacije za pružanje socijalnih i zdravstvenih usluga,
  • Javne neprofitne organizacije, uključujući institute, univerzitete, fakultete,
  • Međunarodne organizacije koje djeluju u okviru nacionalnog prava jedne od zemalja učesnica ili po međunarodnom pravu pod uslovom da je međunarodna organizacija ispunjava programske i nacionalne zahtjeve.

Prihvatljive aktivnosti:

Prioritetna osa 1:

  • Jačanje efikasnosti javnih ustanova iz sistema zdravstvene zaštite i socijalne njege kroz povećanje dostupnosti usluga,
  • Primjena ICT rješenja u cilju poboljšanja usluga i umrežavanje svih relevantnih učesnika.

Prioritetna osa 2:

  • Jačanje svijesti o potrebi očuvanja okoline,
  • Izrada i provedba planova upravljanja zaštićenim područjima, zaštita i obnova bioraznolikosti,
  • Unapređenje sistema za upravljanje vodama i otpadom,
  • Poboljšanje sistemaza zaštitu od elementarnih nepogoda kroz razvoj relevantnih planova i inicijativa i uspostavu centara za krizne situacije,
  • Unapređenje korištenja obnovljivih izvora energije, podsticanje energetske efikasnosti kroz izradu relevantnih studija, akcionih planova i ulaganja u infrastrukturu,
  • Zajedničke inicijative u cilju poboljšanja pravnog okvira u području obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

Prioritetna osa 3:

  • Razvoj, unapređenje i markiranje zajedničkih grana turizma, razvoj novih turističkih proizvoda, podrška turizmu kroz poboljšanje turističke infrastrukture,
  • Razvoj i primjenu ICT i inovativnih rješenja u sektoru turizma,
  • Jačanje ljudskih potencijala u sektoru turizma,
  • Vrednovanje, očuvanje, obnova i oživljavanje kulturne, istorijske i prirodne baštine, npr. UNESCO te drugih istorijskih i kulturnih znamenitosti i krajolika, uključujući i omogućavanje ili poboljšanje pristupa do njih,
  • Razvoj inicijativa za provođenje prekograničnih kulturnih događanja
    – Edukativni programi u sistemu osiguranja kvaliteta i standardizacije.

Prioritetna osa 4:

  • Poboljšanje efikasnosti institucija koje pružaju podršku u poslovanju, uspostava i jačanje klastera i poslovnih mreža, podsticanje preduzetništva kroz organizaciju edukativnih programa za jačanje preduzetničkih vještina,
  • Standardizacija, zaštita i promocija proizvoda, poticanje razvoja inovativnih proizvoda i usluga,
  • Jačanje suradnje između preduzetništva, centara za istraživanje i razvoj i obrazovnih institucija u cilju povećanja konkurentnosti.

Iznos sufinansiranja:

Minimalan iznos sufinansiranja iznosi 400.000 €, dok je maksimalan između 1.000.000 i 2.000.000 €, zavisno od prioritetne ose u sklopu koje se projekt prijavljuje.

Izvor: http://www.interreg-hr-ba-me2014-2020.eu/

http://www.europski-fondovi.eu/content/prvi-poziv-na-dostavu-projektnih-prijedloga-interreg-ipa-program-prekograni-ne-suradnje

Vitalne pčele, održiva proizvodnja i bezbjedni proizvodi

Pčelarima SUPRS kao svim drugim zainteresovanim , zbog izuzetne aktuelnosti napisanog, uz dozvolu autora teksta Svetozara Koldžića, postavljamo na stranicu SUPRS , iskustva i njegov način efikasnog održavanja vitalnosti pčelinjih zajednica.
Tekst je objavljen ranije na http://www.medvisegrad.com/bolesti_pcela_svetozar.htm

ČAROBNI ČAJ

Svetozar Koldžić


Baviti se pčelarstvom nije nimalo jednostavno. Najveći problem za mene je borba protiv bolesti pčela i pčelinjeg legla. Boriti se protiv bolesti pčela biološkim sredstvima u početku zahteva mnogo znanja, tačnosti, a i rizika. Ja sam se odlučio pre 6 god. da prihvatim ovaj izazov, a rezultati koje sam postigao govore da nisam pogrešio.
Pčelarim sa 10-ram. DB i 10-ram LR košnicama čija je dužina satonoše kao kod DB košnica. Na svima koristim polunastavke. Jedan pčelinjak od 20 društava je na 900 m nadmorske visine, bazni pčelinjak je na 680 m n.v. u kome je 20 proizvodnih društava i oko 20 nukleusa, treći pčelinjak je na 400 m n.v. sa oko 20 društava. Pčelinja društva ne selim sem premeštanja na sopstvenim pčelinjacima pošto je razlika u n.v. između prvog i trećeg pčelinjaka 500 m. pa je razlika u vegetaciji bilja oko 10 dana.
Lokacija pčelinjaka, broj društava sa kojima pčelarim i znanje koje posedujem (u pčelarstvu ga nikad dosta) mi govore da pčelarstvo nije univerzalna stvar i nije isto boriti se sa bolestima pčela različitim sredstvima u okolini Priboja i Beograda i sl. jer vreme i način primene tih sredstava nije uvek isti. Želja mi je da iznesem neka moja iskustva i način u borbi sa bolestima pčela.


Biološka sredstva i način kako to radim:


Ram građevnjak

Koristim ga od početka maja pa sve dok vidim da pčele odgajaju trutovsko leglo. U plodištu vršim vertikalno ožičavanje ramova tako da nema rastezanja ćelija pa je građevnjak jedino mesto za trutovsko leglo.

Mravlja 85% kiselina

Natopljena na karton od polovine jula a nekad i pre zavisno od temperature i to 2-4 tretmana u sezoni.

„Apigard“

Ove godine „Apigard“ sam koristio na pčelinjacima na 680 i 900 m n.v. Na istim sam upotrebio i mravlju kiselinu za 2 tretmana. Na pčelinjaku gde sakupljam propolis tretiranje sam vršio 4 puta mravljom kiselinom.

Oksalna kiselina

Tretiranje sam vršio u novembru mesecu nakapavanjem.

„KAS-81″

Koristim prilikom unošenja hrane u ma kom obliku i nameni. Moj način i iskustva u primeni „KAS-81″ biće tema ovog puta.
Uvarak od pelina i borovih pupoljaka koristim od 1997 god. o KAS-u sam saznao iz „Pčelara“ 10/1995 god. u članku gospodina Jova Kantara pod naslovom „KAS-81 biljni preparat odlično sredstvo za nozemozu i obara varou“. U navedenom članku našao sam detaljan prikaz o : delovanju, načinu pripreme, načinu upotrebe i rezultatima.

Delovanje „KAS-81″

U napred navedenom izneta su pozitivna iskustva o dejstvu KAS-a u obaranju varoe i rezultati do kojih su došli saradnici na Veterinarsko-sanitetskom institutu u Moskvi (A.J.Aleksandrov i J.I. Sutov). Njihova saznanja na svom pčelinjaku primenio je i rezultate objavio u“Slovenačkom čebelaru“ br. 9/1988 god. Dr Jože Rihar.

Zaposednutost ulica u proleće: KAS-81 u proseku 5,2 ul.
Folbeks u proseku 2,2 ul.
Kontrolna grupa – 1,6 ul
Mrtvih pčela: KAS-81 jedinki u proseku 1,8
Folbeks jedinki u proseku 4,1
Kontrolna grupa košnica 5,4
Zaleženih ćelija: KAS-81 28,2% prosečno po košnici
Folbeks 10,8% prosečno po košnici
Kontrolna grupa 6,2 pr. po koš.
Zaraženost varoom: KAS-81 5%
Folbeks 5%
Kontrolna gr. 33%
Prinos meda: KAS-81 prosek po košnici 50,2 kg.
Folbeks prosek po košnici 27,7 kg.
Kontrolna grupa Nije dao podatke
Broj zaposednutih ul. u jesen: KAS-81 10,3 ul.
Folbeks 6,9 ul.


Prof.J.Rihar i Janez Firm su otkrili da se KAS-81 odlično pokazao i u borbi protiv nozemoze kao dodatak sirupu i pogačama. Nisu imali gubitaka u pčelinjim društvima, a laboratorijska i mikroskopska ispitivanja bila su negativna. Navode da su do tada iako su koristili flumagelin i ostala sredstva protiv nozeme imali u proseku oko 30% gubitaka i učinak nije bio nikakav.
Gospodin Vaso Batančev, veterinar iz Čoke je vršio ogled sa KAS-om i utvrdio da je dnevno obarano od 12 do 53 jedinki varoe.
Sve ovo što sam pročitao kao i članak od Dr Ćirovića bilo je dovoljno da se i ja opredelim , slobodno mogu reći, za ovaj „Čarobni čaj“ jer rezultati koje sam postigao na mom pčelinjaku to i zaslužuju.

Način pripreme „KAS-81″ : Preparat se priprema neposredno pred njegovu upotrebu. Potrebne sirovine su: Borovi pupoljci (slika br.1) beru se u aprilu kad im je dužina oko 3 cm mladog pupoljka i 1 cm stare četine (preporuka Dr Ćirovića- Kragujevac). Mladi pelin (slika br.2) bere se u proleće u maju kad je stabljika do 20 cm. Pelin u fazi punog cvetanja (slika br.3) bere se u avgustu. Ubrane sirovine se suše kao svi ostali čajevi. Osušena sirovina se isitni ne duže od 4 cm i pakuje u papirne kese. Čuva se na suvom mestu ne duže od 2 godine. (Napomena: vreme branja sirovina diktira starost i dužina sirovina jer u toj veličini i cvetu biljke imaju vrhunac sastojaka potrebnih za kvalitetan čaj. Dr Ćirović.)

Priprema „KAS-81″ : 50 gr. borovih pupoljaka
50 gr. mladog pelina
900 gr. pelina branog u periodu cvetanja

U emajliran lonac veći od 10 l staviti sirovine i preliti sa 10 l vode, poklopiti i kuvati na tihoj vatri 2,5-3 sata. Uvarak ostaviti u istom sudu po mogućnosti na rešou-šporetu da se ohladi. Uvarak se procedi i tako dobijamo oko 6 l čaja što je dovoljno za 180 do 200 l sirupa. Ja količinu prilagodim broju društava i intenzitetu prihrane.

Način upotrebe „KAS-81″: Dobijeni uvarak (čaj) poželjno je sipati u staklene flaše, čuvati na hladnom mestu ne duže od 10 dana (u frižderu može i duže). Čaj se dodaje 30-40 ml na litar sirupa prema gospodinu Stanojeviću. Popov i saradnici sa Naučno-istraživačkog instituta u Moskvi opisujući dejstvo KAS-a kažu da dodat u hranu deluje preko hemofilije na varou sve dok u košnici ima hrane u kojoj je prisutan. Količina KAS-a se može i udvostručiti bez ikakvih posledica za pčele. Ja i u sirup i u pogače stvljam 50 ml KAS-a umanjujući vodu u sirupu a u pogačama med u korist „Čarobnog čaja“
Rezultati primene „KAS-81″: Pored navedenih rezultata naučnih istraživanja ruskih naučnika, slovenačkih istraživača, rezultatima postignutim primenom KAS-a na mom pčelinjaku više sam nego zadovoljan. Moji pčelinjaci su locirani u reonima gde se gotovo svake godine javlja medljika i otkad upotrebljavam „KAS“ nisam imao pojavu nozemoze ili proliva a da ne govorim o gubicima, što nije slučaj sa društvima kod pčelara u okolini koji ne koriste „KAS-81″. Za poslednjih 10 godina otkako koristim „Čarobni čaj“ nisam upotrebio ništa protiv nozeme.
Pored svega navedenog mogu istaći da su pčele koje su dobijale KAS mnogo vitalnije, vrednije i krupnije pa kad sakupljam polen korpice ispod hvatača se brzo pune, pa je bilo slučajeva društava sklonih unosu polena i da je unos do 250 gr. dnevno. U ovo što vam pišem kolege pčelari mogli su se uveriti vrhunski stručnjaci iz oblasti pčelarstva Dr Kulinčević, DrĆirović, mr Goran Mirjanić, mr Violeta Santrač, mr Dragan Ćirković, Šljivić Miljko, Dr Slobodan Miloradović, prof Đoko Zečević kao pčelari iz mog okruženja i regiona, svima im hvala jer sam od njih mnogo naučio.
Na šta obratiti pažnju kod primene „KAS“-a:


Pošto pelin ima različite nazive i ima ih više vrsta ja berem pelin po Pelagiću zato sam dao i slike.
Ne brati ga pored puta jer su mu liske maljave i upijaju toksine i teške metale a pogotovu olovo iz izduvnih gasova.
Sirovine brati, sušiti i skladištiti na propisan način.
Ne dolivati uvarak pri kuvanju i pravilno ga skladištiti.
Sirup davati kasno uveče jer svojim omamljujućim mirisom za pčele može doći do grabeži.
Kuvanjem uvarka čiji miris privlači pčele treba obezbediti prostor. Kada bacim trop od uvarka iako je gorak pčele masovno dolaze na isti.
U proleće pazim da med iz plodišta ne prenesu u medište pogotovo ako ima unosa a grebu se ramovi, u podištu sa u jesen zapečaćanim medom, u tom slučaju javiće se gorak a veoma ukusan med.
Kolege pčelari ovo ništa nisam izmislio već sam koristio tuđa saznanja i pravilno primenio na veliko zadovoljstvo mojih pčela i mene.
Znam da dosta pčelera koristi KAS-81 a oni koji ga još ne koriste potrebna je godina dana da dođu do sirovina, odnosno za zimsku prihranu naredne godine.
Mislim da će ovaj članak biti od koristi.

Foto i tekst: Svetozar Koldžić
Limska 8/a Priboj
tel. 033/ 52-785
064/ 350 48 91

NACRT PRAVILNIKA O PODSTICAJIMA ZA 2016-TU GODINU

PRAVILNIK- NACRT